Dobar razvoj i rast djece čvrsto je povezan sa dobra prehrana. Svaka hrana ili grupe hrane, odgovorni su za zadovoljavanje osnovnih potreba djece. Stoga je neophodno da dječja prehrana bude uravnotežena i raznovrsna. Na taj ćete način, osim što ćete djetetu pomoći da raste zdravo, ojačati njegov imunološki sistem kako biste spriječili bolest.
Iako smo svjesni da dječja prehrana mora biti raznolika i uravnotežena, hranom iz svih grupa, ona je vrlo česta sumnjate koja hrana sadrži jedan ili drugi hranjivi sastojak. Kao posljedica toga, dječija prehrana možda neće biti pravilno pokrivena. Iz tog razloga vidjet ćemo koje su osnovne hranjive tvari i koja ih hrana sadrži.
Ovu listu započinjemo sa najvažniji hranjivi sastojak za djecu a posebno za bebe, proteine.
Proteini
Proteini su neophodni za život, jer su temeljni element koji tjera stanice na pravilan rad. Između mnogih drugih funkcija, proteini su odgovorni za stvaranje antitela. Oni su neophodni da bi se telo zaštitilo od mogućih infekcije.
Za bebe i mlađu djecu proteini su još potrebniji. Tijelo koristi proteine izgraditi tkiva i mišićnu masu koja su potrebna djeci da rastu jaki i zdravi. S druge strane, proteini sadrže aminokiseline, supstance koje su vrlo važne za većinu bioloških procesa.
Proteini se dobijaju iz slijedeća hrana:
- Proteini životinjskog porijekla. Meso poput govedine, svinjetine, janjetine, piletine, ćuretine itd. Prisutni su i u jajima, ribi i školjkama. Iako su i u kobasicama, one su manje zdrave zbog visokog sadržaja masti.
- Proteini na biljnoj bazi. Sadrže ih mahunarke poput leće, slanutka, graha ili soje, a također i orašastih plodova.
Ugljikohidrati
Ugljikohidrati zaduženi su za proizvodnju energije, tako da moraju biti prisutni u raznim obrocima tokom dana, posebno u doručku. Unutar tijela ugljikohidrati se pretvaraju u glukozu, neophodan šećer većini ćelija. postoje dvije vrste ugljenih hidrata:
- Složeni ugljeni hidrati. sin najzdravije a prisutni su u žitaricama poput pšenice, pirinča, raži ili kukuruza i u krompiru. Stoga u dječju prehranu morate uključiti hranu koja ih sadrži, poput kruha.
- Jednostavni ugljeni hidrati. Najmanje zdravo poput šećera, saharoza i svi proizvodi koji je uključuju, poput peciva ili slatkiša.
Vitamini
Svaki vitamin ima bitnu funkciju u pravilnom funkcioniranju tijela, zbog čega su neophodni za razvoj i tako da ćelije i organi mogu obavljati svoje funkcije.
- Vitamin A. Neophodan za rast i vid, prisutan je u mlijeku, mesu, žumanjku, u zelenom lisnatom povrću. Takođe u žuto i narančasto voće i povrće poput marelice, žutog bibera, bundeve ili mrkve.
- Vitamini grupe B. Oni su neophodni za metabolizam, plodovi ih sadrže, povrće, žitarice i meso.
- Vitamin C. Možda najpoznatija, nalazi se u ctako sve sveže voće i u zelenom lisnatom povrću.
- Vitamin D. Fundamentalni za kalcijum se veže za kosti. Može se dobiti uglavnom od sunčevih zraka, ali i od najdeblje ribe ili jaja.
- Vitamina E. Neophodan zbog svoje antioksidativne moći, dobiva se iz maslinovo ulje i orasi esencijalno.
- Vitamin K. Neophodan za krvne procese u tijelu. Prisutan je u zeleno lisnato povrće, mliječni proizvodi i meso.
Minerali
Djeci najvažnije u fazi rasta su jod, cink, kalcijum i gvožđe. Dobivaju se iz slijedeće hrane.
- Kalcijum. Dobijate uglavnom mlijeka i njegovih derivata, iako je prisutan i u plodovima mora i povrću poput graška, špinata, soje ili sjemena sezama.
- Gvožđe. U mahunarkama, Žumanjak, jetra, voće i orašasti plodovi.
- Jod. Prisutan u hrani iz mora kao npr riba, školjke i alge.